Henri Matisse: Paggiddiatan a nagbaetan dagiti rebision

Content deleted Content added
m patarus (via AWB script)
+{{ISBN}}
Linia 22:
| awards =
}}
Ni '''Henri-Émile-Benoît Matisse''' ({{IPA-fr|ɑ̃ʁi matis}}; 31 Disiembre 1869 – 3 Nobiembre 1954) ket maysa idi a Pranses nga artista, a naamaamon kadagiti panag-ususarna ti maris ken ti nakaay-ayos ken ti kasisigud a panagiladladawanna. Isu ket maysa idi a [[agiladladawan|dibuhante]], [[agar-aramid ti prenta|agprenprenta]], ken [[eskultura|eskultor]], ngem isu ket nangruna a naamammoan a kas maysa a pintor.<ref>{{cite journal|last=Myers|first=Terry R.|journal=The Brooklyn Rail|date=Agosto 2010|url=http://brooklynrail.org/2010/07/artseen/matisse-on-the-move|title=Matisse on the Move}}</ref> Ni Matisse ket sapasap a naipanunotan, a mairaman ni [[Pablo Picasso|Picasso]] ken ni [[Marcel Duchamp]], a kas maysa kadagitoy a tallo nga artista a timmulong a nangipalawag ti rebolusionario a panagrangrang-ay kadagiti [[plastik ng arte]] kadagiti ilulukatan a dekada ti mika-20 a siglo, a nangikeddeng para kadagiti naisangsangayan a panagrangrang-ay ti pinintaan ken eskultura.<ref>{{cite web|url=http://www.tate.org.uk/modern/exhibitions/matissepicasso/ |title=Tate Modern: Matisse Picasso |publisher=Tate.org.uk |accessdate=13 Pebrero 2010}}</ref><ref>{{cite news|author=Adrian Searle |url=http://www.guardian.co.uk/culture/2002/may/07/artsfeatures |title=Searle, Adrian, ''Ti Naidarikmatan, nakaap-aprang a panagipabuya'', The Guardian, Martes 7 Mayo 2002 |work=Guardian |location=UK |date= 7 Mayo 2002|accessdate=13 Pebrero 2010 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.smithsonianmag.com/arts-culture/matisse.html |title=Trachtman, Paul, ''Matisse ken Picasso'', Smithsonian, Pebrero 2003 |publisher=Smithsonianmag.com |accessdate=13 Pebrero 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4059997.stm| title=Ti pagisbuan ni Duchamp ket kalaingan kadagiti panagsuksukimat |publisher=news.bbc.co.uk|accessdate=10 Disiembre 2010|date=1 Disiembre 2004}}</ref> Urayno isu ket imununa a nanaganan a kas maysa a [[Paubismo|Paube]] (naatap nga ayup), babaen ti tawtawen ti 1920 isu ket immad-adu a kinabkablaawan a kas maysa a mangitengtengngel ti klasiko a tawidan iti Pranses a pinintaan.<ref>Wattenmaker, Richard J.; Distel, Anne, et al. (1993). ''Dagiti Nalatak a Pranses a Pinintaan manipud ti Barnes a Pundasion''. New York: Alfred A. Knopf. {{ISBN |0-679-40963-7}}. p. 272</ref>
Ti kalaingna ti panagiyebkas a pagsasao ti maris ken panagiladawan, a naipakpakita iti bagi ti obra a simmakup kadagiti sumurok a gudua a siglo, ket nakaala kaniana ti pammadayaw a kas maysa a mangiyuna a pigura iti [[moderno nga arte]].<ref>[http://www.metmuseum.org/toah/hd/mati/hd_mati.htm Magdalena Dabrowski Departamento ti Maikasangapulo ket siam a Siglo, Moderno, ken Kontemporario nga Arte, Ti Metropolitano a Museo ti Arte Taudan: Henri Matisse (1869–1954) | Tematiko a Salaysay Essay | Heilbrunn Linia a Pagorasn ti Arte a Pakasaritaan | Ti Metropolitano a Museo ti Arte] Naala idi 30 Hunio 2010</ref>
 
== Nasapa a biag ken edukasion ==
Ni Matisse ket naipasngay idi idiay [[Le Cateau-Cambrésis]], Nord, Pransia, tti kaunaan nga anak a lalaki ti nabaknang nga aglaklako ti bukbukel.<ref>Spurling, Hilary (2001). ''Ti Di Ammo a Matisse: Ti Biag ni Henri Matisse: Ti Nasap a Tawtawen, 1869–1908''. Unibersidad ti California a Pagmalditan, 2001. {{ISBN |0-520-22203-2}}. pp. 4–6</ref> Isu ket dimmakkel idiay [[Bohain-en-Vermandois]], Picardie, Pransia. Idi 1887 isu ket napan idiay Paris tapno agadal ti linteg, nagtrabtrabaho a kas maysa nga administrado r ti korte idiay [[Le Cateau-Cambrésis]] kalpasan ti pananakagun-odna ti kualipikasionna. Isu ket immuna a nangrugrugi a nagpinta idi 1889, idi nangisangpet ti inana kadagiti kammasapulan ti panagpinta idi las-ud ti panawen ti panagpalplaing kalpasan ti atake iti [[apendicitis]]. Isu ket nakaduktal ti "maysa a kita ti paraiso" a kas ti inpalpalawagna kalpasan daytoy,<ref>Leymarie, Jean; Read, Herbert; Lieberman, William S. (1966), ''Henri Matisse'', Konsilo ti Arte ti UCLA, p.9.</ref> ken nangikeddeng nga isu ket agbalin a maysa nga artista, a nakaro ti pannakapapaay ti amana.<ref name="kuester">Bärbel Küster. "Arbeiten und auf niemanden hören." ''Süddeutsche Zeitung'', 6 Hulio 2007. {{de icon}}</ref> Idi 1891, isu ket nagsubli idiay Paris tapno agadal ti arte idiay [[Académie Julian]] ken nagbalin nga estudiante ni [[William-Adolphe Bouguereau]] ken [[Gustave Moreau]]. Idi ununana isu ket nagpinpinta kadagiti [[natalna a biag]] ken dagit iladawan ti daga iti maysa atradisional nga estilo, a kadagitoy ket nakagun-od ti nasayaat a kalaing. Ni Matisse ket naimpluensiaan idi babaen kadagii obra dagiti nasapsapa nga apo a kas ni [[Jean-Baptiste-Siméon Chardin]], [[Nicolas Poussin]], ken ni [[Antoine Watteau]], ken dagiti pay moderno nga artsita a kas ni [[Édouard Manet]], aken babaen ti [[Hapon nga arte]]. Ni Chardin ket maysa idi kadagit dinaydayawan a pintor ni Matisse; a kas maysa nga estudiante ti arte isu ket nagaramid kadagiti kopia ti uppat a pinintaan ni Chardin idiay [[Louvre]].<ref>Spurling, Hilary. ''Ti Di Ammo a Matisse: Ti Biag ni Henri Matisse, ti Nasap a Tawtawen, 1869–1908''. p.86. naala iti online idi 15 Hulio 2007</ref>
 
Idi 1896 ken 1897, ni Matisse ket binisitana ti Australiano a pintor a ni [[John Peter Russell]] idiay isla ti [[Belle Île]] idiay pantar ti [[Bretaña]]. Ni Russell ket nangipayammo kaniana ti [[Impresionismo]] ken ti obra ni [[Vincent van Gogh|van Gogh]], nga isu ket gayyem idi ni Russell ngem saan pay unay a nalatak ti dayta apaset ti panawen. Ti estilo ni Matisse ket kompleto a nagbalbaliw, ken kinunkunana intonokua ket "Ni Russell ket isu idi ti nagsursuro kaniak, ken ni Russell ket nangipalplaawag ti [[teoria ti maris]] kaniak" Idi 1896 ni Matisse ket nangipabpabuya kadagiti lima a pinintaan idiay salon ti [[Société Nationale des Beaux-Arts]], dua kadagitoy ket ginatang babaen ti estado.<ref>[http://www.cosmopolis.ch/english/cosmo2/matisse.htm Henri and Pierre Matisse], ''Cosmopolis'', Blng 2, Enero1999</ref>
Linia 40:
 
== Taudan ==
* Alfred H. Barr, Jr., ''Matisse: His Art and His Public'' New York: The Museum of Modern Art, 1951. {{ISBN |0-87070-469-9}}; {{ISBN |978-0-87070-469-7}}.
* Olivier Berggruen and Max Hollein, Editors. ''Henri Matisse: Drawing with Scissors: Masterpieces from the Late Years''. Prestel Publishing, 2006. {{ISBN |978-3791334738}}.
* F. Celdran, R.R. Vidal y Plana. ''Triangle : Henri Matisse – Georgette Agutte – Marcel Sembat'' Paris, Yvelinedition, 2007. {{ISBN |978-2-84668-131-5}}.
* Jack Cowart and Dominique Fourcade. ''Henri Matisse: The Early Years in Nice 1916–1930''. Henry N. Abrams, Inc., 1986. {{ISBN |978-0810914421}}.
* Raymond Escholier. ''Matisse. A Portrait of the Artist and the Man.'' London, Faber & Faber, 1960.
* Lawrence Gowing. ''Matisse.'' New York, Oxford University Press, 1979. {{ISBN |0-19-520157-4}}.
* Hanne Finsen, Catherine Coquio, et al. ''Matisse: A Second Life''. Hazan, 2005. {{ISBN |978-2754100434}}.
* David Lewis. "Matisse and Byzantium, or, Mechanization Takes Command" in Modernism/modernity 16:1 ([http://muse.jhu.edu/journals/modernism-modernity/toc/mod.16.1.html January 2009)], 51–59.
* John Russell. ''Matisse, Father & Son,'' published by Harry N. Abrams, NYC. Copyright John Russell 1999, {{ISBN |0-8109-4378-6}}
* Pierre Schneider. ''Matisse.'' New York, Rizzoli, 1984. {{ISBN |0-8478-0546-8}}.
* Hilary Spurling. ''The Unknown Matisse: A Life of Henri Matisse, Vol. 1, 1869–1908''. London, Hamish Hamilton Ltd, 1998. {{ISBN |0-679-43428-3}}.
* Hilary Spurling. ''Matisse the Master: A Life of Henri Matisse, Vol. 2, ''The Conquest of Colour'' 1909–1954''. London, Hamish Hamilton Ltd, 2005. {{ISBN |0-241-13339-4}}.
* Alastair Wright. ''Matisse and the Subject of Modernism'' Princeton, Princeton University Press, 2006. {{ISBN |0-691-11830-2}}.