Che Guevara: Paggiddiatan a nagbaetan dagiti rebision

Content deleted Content added
Dear colegues. His name was "Ernesto Guevara". "Rafael" was de second name of his father. "De la Serna" was the last name of his mother, but it wasn't part of his full name
m panangiletra (via JWB)
Linia 7:
Ni '''Dr. Ernesto Guevara''' ([[Hunio 14]], [[1928]] – [[Oktubre 9]], [[1967]]), kaaduan nga am-ammo a kas ni '''Che Guevara''' wenno '''el Che''', ket maysa nga [[Arhentina|Arhentino]] a [[Marxista]] a [[rebolusionario]] ken [[Kuba]]no a daulo ti guerila. Kameng ni Guevara iti [[Tignay a Maika-26 ti Hulio]] ni [[Fidel Castro]] a nangribbuot ken nangagaw iti poder iti [[Kuba]] idi [[1965]].
 
Kalpasan a nagpaay iti nadumaduma nga importante a takem iti gobierno ni Castro, pimmanaw ni Guevara iti Kuba idi 1965 tapno aronanna dagiti rebolusion iti sabali a pagpagilian, umuna iti Kongo-Kinshasa (ti agdama a [[Demokratiko a Republika ititi Kongo]]) sa iti [[Bolivia]], a nakatiliwan kenkuana ti maysa nga operasion militar nga impakat ti [[CIA]]. Mapapati a kayat idi ti CIA a biagen ni Guevara tapno mapalutpotda a nalaing, ngem kalpasan a matiliw iti gungugong ti Yuro, natay isuna iti ima ti [[Armada ti Bolivia]] iti [[La Higuera]] iti asideg ti [[Vallegrande]] idi Oktubre 9, 1967. Iti testimonia dagiti nadumaduma a tattao a nakipartisipar wenno saksi kadagiti pasamak kadagiti maudi nga or-oras ni Guevara, naammuan a pinapatay a dagus ti gobierno ti Bolivia ni Guevara tapno maliklikan ti maysa a pannakausigna iti publiko ken dagiti komplikasion a mabalin a mapagteng no maibalud isuna iti Bolivia.
 
Kalpasan ti ipapatay ni Guevara, nagbalin isuna a bannuar dagiti [[sosialista]] a rebolusionario a tignay iti [[Maikatlo a Lubong]], kas maysa a [[teorista]] ken [[taktiko]] ti pannakigubat.