Heliantheae

tribu ti mulmula

Ti Heliantheae (sagpaminsan a tinawtawagan iti tribu ti mirasol) ket ti maikatlo a kadakkelan a tribi iti pamilia ti mirasol (Asteraceae). Agraman kadagiti 190 a henero ken ganggani a 2500 a mabigbigan a sebbangan, dagiti laeng tribu ti Senecioneae ken Astereae ti dakdakkel. Naala ti nagan manipud iti henero ti Helianthus, a Griego pata iti sabong ti init. Kaaduan ti henero ken sebbangan ket mabirukan iti Amianan nga Amerika ken Abagatan nga Amerika, a naipangpangruna idiay Mehiko. Adda met dagiti bassit a henero a pantropikal.

Heliantheae
Dagiti mirasol kadagiti naraniag a maris iti duyaw.
Taksonomia urnosen
Pagarian: Plantae
Klado: Tracheophytes
Klado: Angiospermae
Klado: Eudicotidae
Klado: Asterids
Urnos: Asterales
Pamilia: Asteraceae
Subpamilia: Asteroideae
Supertribu: Helianthodae
Tribu: Heliantheae
Cassini, 1819
Subtribes

See text

Dibersidad
Agarup a 190 a henero ken 2500 a sebbangan
Bidens biternata

Kaaduan ti Heliantheae ket dagiti hierba wenno dagiti bassit a mula, ngem adda met dagiti agtubo iti kadakkel dagiti bassit a kayo. Dagiti bulong ket kadawyan a nadutdotan ken naurnos iti agsumbangir a paris. Dagiti anther ket kadawyan a napangisit.

Dagiti usar urnosen

Dagiti nangruna iti komersio a mula iti Heliantheae ket mairaman ti mirasol ken ti artichoke ti Herusalem. Adu kadagiti sabong ti hardin ket addada pay iti daytoy a grupo, kas ti Coreopsis, Cosmos, Echinacea, Rudbeckia, ken Zinnia. Adda met dagiti mannurat a mangikabil iti Coreopsis ken Cosmos iti tribu ti Coreopsideae.

Iti pay maipatinayon kadagiti pagimbagan nga iyeg daytoy a grupo, adda met dagiti problematiko a peste a ruot. Dagiti sebbangan ti Ambrosia (ragweed iti Ingles) ket agpataud kadagiti adu a kantidad iti polen. Ti tunggal maysa a mula ket makapataud iti agarup a maysa a bilion bukbukel ti polen iti maysa a tiempo, ken ti mula ke mapolinado iti angin.

Dagiti subtribu ken dagiti representatibo a henero urnosen

Ti tradisional a panangigawid ti Heliantheae ket agtaud manipud iti maika-19 a siglo a panangidasig ti Asteraceae babaen ni Cassini. Daytoy a dakkel a grupo ket biningbingayen babaen dagiti sumagmamano a mannurat kadagiti basbassit a tribu: ti Bahieae, Chaenactideae, Coreopsideae, Helenieae, Heliantheae sensu stricto, Madieae, Millereae, Perityleae, Polymnieae, ken Tageteae. Gapu ta ti Eupatorieae ket nagtaud manipud iti kaunegan ti Heliantheae (adu a naipalawag), tapno mataripato dagiti monopiletiko a takson, daytoy ket nasken a maaramid ti Eupatorieae a maysa a subtribu iti kaunegan ti Heliantheae wenno pagsinaaen ti Heliantheae kadagiti babbabassit a tribu.[1][2] Dagiti kasta pannakaidasig ket mabalin a mangipalawag iti maysa a supertribu ti Helianthodae a mairaman dagitoy a basbassit a tribu, ti Eupatorieae, ken ti sumagmamano a sabali a tribu a kas ti Inuleae.[3]

Iti rebisionna idi 1981 iti Heliantheae, biningbingay ni Harold Ernest Robinson ti grupo kadagiti 35 a subtribu:

Dagiti nagibasaran urnosen

  1. ^ "187n. Asteraceae tribe Eupatorieae". Flora of North America (Vol. 21 Page 456, 459). Naala idi 2007-10-06.
  2. ^ "187. Asteraceae". Flora of North America. Naala idi 2007-12-07.
  3. ^ Helianthodae H. Rob. Naiyarkibo 2019-09-17 iti Wayback Machine, Tree of Life Web Project
  • Bremer, Kåre. (1994). Asteraceae: Cladistics & Classification. Portland, OR: Timber Press. ISBN 0-88192-275-7.
  • Robinson, Harold Ernest. (1981). A Revision of the Tribal and Subtribal Limits of the Heliantheae (Asteraceae). Smithsonian Contributions to Botany: 51.
  • Strother, John L. (1991). Taxonomy of Complaya, Elaphandra, Iogeton, Jefea, Wamalchitamia, Wedelia, Zexmenia, and Zyzyxia (Compositae – Heliantheae – Ecliptinae). Systematic Botany Monographs: 33. ISBN 0-912861-33-9.

Dagiti akinruar a silpo urnosen

  Dagiti midia a mainaig iti Heliantheae iti Wikimedia Commons
  Dagiti datos a mainaig iti Heliantheae iti Wikispecies